Usklađivanje zahtjeva za suncem s položajem sprječava izduženi rast, ožiljke na lišću i razočaravajuću žetvu.
PUNO SUNCE (6-8 sati direktne svjetlosti dnevno):
- Paradajz: Maksimalna svjetlost potiče proizvodnju i sazrijevanje plodova.
- Paprike: Toplota i intenzitet sunca pokreću razvoj boje i slatkoće.
- Bosiljak: Razvija eterična ulja i ostaje kompaktan na jakom svjetlu.
- Patlidžan: Zahtijeva akumulaciju topline koju pruža samo puno sunce.
- Tikva: Veliki listovi i obilno plodonošenje zahtijevaju direktno svjetlo iznad glave.
DJELOVIČNO SUNCE (4-6 sati direktne svjetlosti):
- Zelena salata: Jutarnje sunce sprječava pucanje; izbjegavajte jaku popodnevnu vrućinu.
- Spanać: Umjerena svjetlost proizvodi slađe, nježnije listove.
- Cilantro: Popodnevna sjena odgađa cvjetanje i produžava berbu.
- Blitva: Filtrirana svjetlost stvara nježne stabljike i žive boje.
- Grašak: Kultura hladnije sezone kojoj koristi sjena tokom najveće vrućine.
DJELOMIČNA SJENA (2-4 sata direktne svjetlosti):
- Rukola: Ograničeno sunce održava listove mekim i sprječava opadanje cvjetova.
- Nana: Uspijeva uz minimalno svjetlo; previše sunca uzrokuje venuće.
- Peršun: Održava bujno, tamnozeleno lišće pri slabijem svjetlu.
- Vlasac: Samo jutarnje svjetlo je dovoljno za pouzdano cvjetanje.
- Kiseljak: Razvija najbolji okus uz blago, filtrirano izlaganje.
PUNA SJENA (samo jako indirektno svjetlo):
- Paprati: Direktno sunce sprži listove; potrebno je konstantno filtrirano svjetlo.
- Hoste: Sorte za sjenu razvijaju najbogatije boje bez izlaganja suncu.
- Impatiens: Cvjeta kontinuirano u hladu bez toplotnog stresa.
- Koleus: Boje lišća se intenziviraju u hladu; sunce izbjeljuje šare.
- Begonije: Cvijeće i lišće uspijevaju u uslovima slabog osvjetljenja.
Biljka prepoznaje ugao i kvalitet svjetlosti, ne samo sate.
