Dr. Elizabeth Blackburn, dobitnica Nobelove nagrade za medicinu 2009. godine, poznata je po svom istraživanju telomera – zaštitnih struktura koje se nalaze na krajevima hromozoma i igraju važnu ulogu u starenju i općem zdravlju.
Prema medicinskim istraživanjima, genetika je odgovorna za samo oko 10-20% prijevremenih smrti. Preostalih 80-90% je pod snažnim utjecajem načina života, uključujući prehranu, fizičku aktivnost i svakodnevne navike.
Uloga načina života u prevenciji bolesti
Dr. Blackburn naglašava da su mnoge moderne bolesti usko povezane s načinom na koji živimo. Loše prehrambene navike, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i kronični stres mogu povećati rizik od ozbiljnih stanja kao što su:
- Bolesti srca
- Moždani udar
- Dijabetes tipa 2
- Određene vrste raka
- Kognitivni pad u kasnijem životu
„Dugoročno zdravlje nije samo stvar genetike“, objašnjava dr. Blackburn. „Svakodnevni izbori vezani za hranu, kretanje i način života igraju glavnu ulogu u tome kako naša tijela stare.“
Jednostavne dnevne navike koje podržavaju zdravlje
Dr. Blackburn i drugi zdravstveni stručnjaci preporučuju sljedeće navike za održavanje dobrog zdravlja:
- Izbjegavajte pušenje
- Nemojte se prejedati
- Bavite se najmanje 30 minuta fizičkom aktivnošću dnevno (uključujući hodanje)
Usredotočite se na uravnoteženu, biljnu prehranu
Istraživanja pokazuju da ljudi koji slijede ove navike mogu značajno smanjiti rizik od kroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti i metaboličke poremećaje.
Zašto su telomeri važni
Telomeri su zaštitne kapice na krajevima hromozoma. Svaki put kada se ćelija podijeli, telomeri postaju malo kraći. Kada postanu prekratki, ćelija više ne može pravilno funkcionirati.
Studije su pokazale da biljna prehrana u kombinaciji s redovnom fizičkom aktivnošću može pomoći u usporavanju skraćivanja telomera, podržavajući zdravije starenje tokom vremena.
Namirnice koje podržavaju zdrav način života
Uravnotežena prehrana koju preporučuju stručnjaci za prehranu uključuje:
- Krstasto povrće (brokula, kupus, karfiol, prokulice)
- Lisnato povrće (špinat, zelena salata, blitva)
- Sezonsko povrće (mrkva, paprika, paradajz, tikvice, bijeli luk, luk)
- Mahunarke (grah, leća, slanutak, proizvodi od soje)
- Voće i bobičasto voće (jabuke, bobičasto voće, agrumi, banane, kruške)
- Cjelovite žitarice (hljeb od cjelovitih žitarica, tjestenina, zob)
- Sjemenke i orašasti plodovi (laneno sjeme, orasi, bademi)
- Začini poput kurkume
- Adekvatan unos vode tokom dana
Završne misli
Zdravo starenje ne zahtijeva ekstremne mjere. Čak i male, dosljedne promjene – poput jedenja više povrća, smanjenja prerađene hrane i održavanja aktivnosti – mogu s vremenom napraviti značajnu razliku.
Zdraviji život se gradi svakodnevnim izborima.
